Cookie consent script

Trik kako prepoznati da li ulje koje jedete uzrokuje karcinom

Iako je dugo vladao mit da se na maslinovu ulju ne smije pirjati ni pržiti, trebate znati da ono ima točku dimljenja na 210°C te da je prikladno i za prženje krumpirića u tavi…

ulje-polica-ftd

Police pune ulja u prodavaonicama zbunjuju nas bogatstvom ponude, a dr. Mehmet Oz napominje da bismo trebali sve isprobati, no da pritom treba imati na umu da su ulja jako kalorična i da neka ne treba previše zagrijavati.

– Ako ste ikad ulili ulje u tavu i stavili ga na vatru, a kuhinju je ispunio neugodnan dim, znajte da je ono u tom trenutku ‘prešlo’ svoju točku dimljenja. Ulje koje se počne dimiti neupotrebljivo je, a opasan je i sam dim koji se oslobađa kad se ulje pregrije. Pregrijavanje ulja stvara niz štetnih spojeva koje ne želite pojesti, ali niti udahnuti. Ako se ulje dimi, to znači da je počelo oksidirati i da postaje kancerogeno – upozorava dr. Mehmet Oz te dodaje de se pritom stvara niz štetnih spojeva.

Zato morate naučiti koje ulje odabrati za pripremu omiljenih jela. Za kuhanje uvijek birajte, savjetuje ugledni liječnik, ulje s visokom točkom dimljenja. Točka dimljenja ovisi o vrsti ulja. Orahovo se, na primjer, počinje dimiti tek kad postigne temperaturu od 160 Celzijevih stupnjeva, a ulje grožđanih sjemenki odlično se drži čak do 260 Celzijevih stupnjeva.

Iako je dugo vladao mit da se na maslinovu ulju ne smije pirjati ni pržiti, trebate znati da ono ima točku dimljenja na 210°C te da je prikladno i za prženje krumpirića u tavi (ulje pritom doseže temperaturu od oko 180°C), otkriva liječnik. No izbjegavanje točke dimljenja nije jedino na što treba obratiti pozornost pri odabiru masnoće za kuhanje.

Ulja bogata polinezasićenim mastima, kao što su kukuruzno, sojino, suncokretovo i druga ulja sjemena, oslobađaju štetan spoj nazvan HNE kad se zagriju. To se događa čak i s uljima koja su rafinirana i imaju visoku dimnu točku. Štetne tvari završe u namirnicama pa se tako nađu i u tijelu, gdje mogu činiti štetu. No dr. Oz ističe kako mu nije namjera uplašiti bilo koga jer naše tijelo ima impresivnu sposobnost da se brani od štetnih spojeva koje je nemoguće posve izbjeći.

Ali možemo smanjiti izloženost toksinima gdje god možemo, a jedan je od načina izbjeći kuhanje s visoko polinezasićenim uljima kao što su kukuruzno, sojino i biljno ulje. Druga navika koju treba svladati jest da bacite ostatke upotrijebljena ulja i da se ne nađete u napasti ponovno ih upotrijebiti.

Naime, ponovno zagrijavanje snižava točku dimljenja svaki put kad se ulje ponovno koristi, a sve štetne tvari ostaju u ulju i umnožavaju se sa svakom upotrebom. Za prženje i pečenje stoga dr. Oz preporučuje maslinovo i avokadovo ulje, pročišćeni maslac (ghee) te palmino i kokosovo ulje.

Sva ta ulja imaju visoku točku dimljenja i dobra su za pripremanje pirjane hrane i gulaša. Za salate neka vam prvi izbor bude ekstradjevičansko maslinovo ulje ili ulje nekih sjemenki.

narodnilijek.com

Add a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *